Indonezija - rastući div s divovskim problemima

U sve većoj multipolarnosti svijeta, iza velikih sila poput SAD-a, Rusije, Europske unije, Kine i Indije, nalazi se niz zemalja koji nastoji povećati svoju ulogu na svjetskoj razini. To su mahom veliki regionalni igrači, poput Turske ili Irana, ili Brazila i Argentine. Na području Jugoistočne Azije ili Indokine takvu ulogu je sebi zacrtala Indonezija.

Indonezija je po mnogo čemu nepravedno izostavljena iz fokusa međunarodnih analiza. Kad je kineski predsjednik Xi Jinping nedavno posjetio Seattle, Washington i New York u američkim je medijima do histerije doveden njegov dolazak u SAD. Ovaj tjedan će malo tko posvetiti više pažnje posjedu indonezijskog predsjednika Jokoa Widodoa Washingtonu i Silikonskoj dolini. Doista, predsjednički posjeti Bijeloj kući su česti i bogati programom, ali je pitanje zašto američki političari, donositelji odluka i mediji nemaju više interesa za najmnogoljudniju zemlju Indokine i najmnogoljudniju pojedinačnu muslimansku naciju na svijetu.
Indonezija na karti
Indonezija je zemlja sa sekularnim ustavom i demokratskim političkim procesom, koja ipak utječe na tijekove islamizma, kao legitimnog političkog pravca. Ujedno je najveći arhipelag na svijetu. Kroz njezine tjesnace poput Melake, Makassara i Sunde godišnje prolazi najveći dio svjetske trgovine. Zapravo, ti tjesnaci su obilježili povijest Istočne, Jugoistočne i Južne Azije u posljednjih dvije tisuće godina, a značajno utječu i danas na pomorske trgovačke i vojne puteve za cijeli svijet. U vrijeme pomorskih otkrića, moreplovci s indonezijskog otočja su svoju trgovačku liniju povlačili prema Madagaskaru, Arabiji i Rogu Afrike. Višeetničke luke kao što su Aceh, Makassar, Majapahit, Banten i Sri Vijaya bile su ključne za trgovinu između istoka i zapada. U odnosu prema Indoneziji, Kina je kasno stigla u pomorsku trgovinu, daleko kasnije od Indonežana, Indijaca i Arapa.