Hoće li liberalna demokracija pokleknuti u Latinskoj Americi? Na kontinent dolazi nova era utjecaja i ideologija, ali i demagogije i populizma

U Latinskoj Americi očekuju se veliki izborni ciklusi. Između 2017. i 2019. godine 14 zemalja održava predsjedničke izbore koji će odrediti globalnu orijentaciju ovog kontinenta. Latinska Amerika doživljava ogroman porast populizma i povratak velike političke polarizacije. Odebracht skandal u Brazilu je otkrio međunarodnu mrežu korupcije u politici, kao i pokušaje pojedinih vođa da se održe neustavno na vlasti. Građani ovih zemalja općenito su razočarani kvalitetom demokratskih institucija. Sve to će se naveliko odraziti u budućim izborima.

Na izbore će utjecati i općenito stanje u svijetu, slabljenje moći Sjedinjenih Država na globalnoj razini, rast Kine, kao i razbijanje cijele mreže skrivenih poruka u svijetu. S obzirom da je Washington tradicionalno zainteresiran za Latinsku Ameriku, koju smatra dijelom svoje domaće zapadne hemisfere, svaki korak Bijele kuće ima svoje posljedice i u hispansko-luzitanskom svijetu. Svakako će utjecaj Sjedinjenih Država biti očitovan u porastu autoritarnosti i američkom poticaju autoritarnim vođama. Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump se pokušava sprijateljiti s kineskim kolegom Xi Jinpingom, a pomogao je i populistima kao što je Rodrigo Duterte na Filipinima, koji odobrava izvanzakonska ubojstva narkomana. Mnogi u Latinskoj Americi nisu sigurni što bi trebali misliti oko Trumpovog stava prema Meksiku i imigrantima, a iako američki poglavar države na sva zvona tumači kako brani demokraciju, na terenu se vide drugačiji rezultati. Primjerice, američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nicki Haley povela je diplomatsku akciju protiv vrha venezuelanske države, ali predsjednik je odlučio prijetiti vojnom akcijom protiv Caracasa, što su latinskoameričke države spremno odbacile kao rješenje zaista teških problema u Venezueli.