Hoće li gradovi zamijeniti države? Nagli uspon urbanih centara koji mijenjaju političku sliku 21. stoljeća

21. stoljeće obilježeno je naglim promjenama u politici, gospodarstvu, društvenom i kulturnom životu diljem našeg planeta. Ono što je bilo prihvatljivo jučer već nije danas, a pitanje je što će biti sutra. Zanimljivi su moderni trendovi koji pokazuju da su nacionalne države, ali i višenacionalne međunarodne organizacije kao Europska unija, Ujedinjeni narodi i G20 neučinkoviti u rješavanju problema. S druge strane vidljiva je sve veća važnost gradova kao političkih i socioekonomskih faktora na nacionalnoj i međunarodnoj sceni.

Gradovi postaju politička i ekonomska središta moći. Bruto domaći proizvod savezne države New York veći je od španjolskog ili južnokorejskog BDP-a. U Latinskoj Americi, brazilska savezna država Sao Paulo bogatija je od Argentine, Urugvaja, Paragvaja i Bolivije zajedno. Guangdong u Kini bogatiji je od Rusije ili Meksika. Veliki gradovi poput Pekinga, Šangaja, New Delhija, Tokija, Moskve, Londona, New Yorka postali su sami sebi dovoljni. Čak kad bi postali samostalne države bili bi itekako održivi i funkcionalni.