Hladni rat Amerike i Irana za utjecaj u Iraku

U Iraku je započeo krvavi pohod terorističkih sadista i drznika koji su ukaljali islamsko ime, a po svoj prilici će i završiti upravo u Mosulu gdje je Daeš u lipnju 2014. razorio tkivo iračke države. Poraz ove terorističke skupine je neminovan, ali to ne znači da se radi o posljednjoj fazi nasilja u Iraku. Složena situacija temeljena na etnokonfesionalnoj osnovici vodi propitivanju budućeg političkog uređenja Iraka. Prema logičnom razmišljanju, Irak bi trebao naučiti poglavlja svoje povijesti te uvidjeti da je najbolje rješenje čvrsta federacija od sunitskog arapskog, šijitskog arapskog i kurdskog dijela. Već se sada vidi u oslobođenim područjima borba za vlast među samim sunitskim snagama na terenu, a vanjske snage također procjenjuju koliko utjecaja mogu imati u energetski bogatoj zemlji koja sa sobom nosi i snažnu geopolitičku osnovicu.

Čini se da će Irak također biti poprište hladnog sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Islamske Republike Iran. Obje zemlje imaju velike interese u Iraku, pri čemu su obje vrlo uključene u pitanja iračke sigurnosti. Nakon što Daeš nestane u Iraku pitanje je tko će činiti ravnotežu snaga i da li će šijitska vlast ponovno pritisnuti sunite, što je dva puta dovelo do nastanka terorističkog odgovora Bagdadu. Nije poznato da li će se nastaviti fizičko povlačenje Amerikanaca s Bliskog istoka ili će ipak Washington ostaviti dio svojih trupa u Iraku čime bi se smirili američki regionalni partneri u arabijskim državama, Jordanu i Izraelu. Naime, krajem 2011., nakon što je već obavljeno povlačenje iz Iraka, američka vojska je poslala oko pet tisuća vojnika i specijalaca i potrošila nekih deset milijardi dolara na borbu protiv Daeša u Iraku i Siriji.