Gastronacionalizam - kad hrana postane političko oružje

Nacionalizam je fenomen koji se pojavljuje u svim oblicima društvenoga života. Anthony Smith prepoznaje nekoliko ključnih sastavnica proučavanja nacije i nacionalizma: državu, teritorij, jezik, religiju, povijest, te obrede i svečanosti. Sve rasprave vezane uz naciju i nacionalizam, bilo liberalnog tipa ili šovinističkog, kreću se oko ovih kategorija. Pod obredima i svečanostima bi proučavatelji nacije i nacionalizma trebali istražiti ulogu javnih svečanosti, svetkovina, simbola i rituala u stvaranju i održavanju kolektivnog identiteta i solidarnosti.

Poznati filozof 20. stoljeća Ernst Cassirer objašnjava da se u praktičnom i društvenom životu pojedinca nailazi na stalni poraz racionalne misli, upravo suprotno znanstvenim istraživanjima koje se temelje na svakodnevici pod utjecajem moderne tehnologije i znanstvenog napretka. On nije promatrao mit samo kao proizvod intelektualnog procesa, već kao fenomen koji proizlazi iz najdubljih ljudskih emocija. No, istovremeno, on govori kako mit sam nije emocija, već izraz emocije, odnosno emocija pretvorena u sliku (imidž). Ta slika je temelj političkog mita, isprepletenog s kulturom, glazbom, poezijom, umjetnošću. Među raznim mitovima koji se ovdje nalaze, svakako je svakodnevan i vrlo bitan mit o nacionalnoj hrani.