Francuski novi prodor u Afriku preko humanitarne pomoći i oprosta duga

Nakon porasta slučajeva COVID-19 u Africi, Francuska se želi predstaviti kao glavni zagovornik plana humanitarne pomoći i široko raspravljenog prijedloga masovnog otpuštanja duga za kontinent. U svojoj političkoj dimenziji, potez ističe međunarodnu ulogu Francuske i EU. Također može pridonijeti smanjenju ovisnosti afričkih država o Kini. Ako uspije u tome, predsjednik Emmanuel Macron može ići naprijed sa svojom inicijativom za reformu globalnog sustava upravljanja, posebno UN-a, te naglasiti važnost EU politike susjedstva.

Čak i ako se Afrika do sada ne čini epicentrom pandemije, strahuje se da će rast slučajeva COVID-19 na kontinentu rezultirati velikim brojem žrtava. Jedna od prepreka pri aktiviranju sredstava za suočavanje s ovom krizom je servis duga, koji troši trećinu dobiti od izvoza i 13 posto potrošnje u subsaharskoj Africi. Godine 2020. dug ovih zemalja iznosio je rekordnih 365 milijardi dolara, od čega 145 milijardi dolara treba platiti Kini. Pariški klub, skupina uglavnom država OECD-a, drži oko 20 posto afričkog duga. Također, gospodarski i humanitarni kolaps u Africi mogao bi ugroziti sigurnost interesa Europe i Francuske na kontinentu, poput politike južnog susjedstva, koja je jedan od njegovih prioriteta. Macron želi "olakšavanje masovnog duga" za afričke države. Francuska također želi prenijeti iz Azije u Afriku proizvodnju nekih europskih tvrtki. S obzirom na ulogu Kine kao jednog od najvećih kreditora afričkih država, uspjeh plana istodobno će biti test kineske namjere prema zemljama u razvoju. Uz reakcije Rusije i Sjedinjenih Država, plan će testirati snagu Francuske i EU u multilateralnoj diplomaciji.