Europske prekretnice: Što se može očekivati od austrijskog predsjedanja Vijećem Europske unije?

Prvoga srpnja 2018. Austrija je preuzela Predsjedništvo Vijećem Europske unije po treći put nakon 1998. i 2006. godine. Budući da je Lisabonski ugovor stupio na snagu u prosincu 2009., uloga Predsjedništva ipak je bitno promijenjena. Novi akteri poput stalnog predsjednika Europskog vijeća i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kao i jačanje europskih političkih stranaka i proširenje nadležnosti za Europski parlament smanjili su ulogu odgovarajućeg rotirajućeg Predsjedništva. Svakih šest mjeseci druga zemlja članica EU preuzima Predsjedništvo Vijeća Europske unije na temelju ravnopravne rotacije. Od srpnja do prosinca 2018. ponovno će to biti Austrija.

Predsjedateljica daje glavne općenite pravce razvoja unutar raznih odbora: opći poslovi; ekonomska i financijska pitanja; poljoprivreda i ribarstvo; konkurentnost; zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potrošači; prijevoz, telekomunikacije i energija; pravosuđe i unutarnji poslovi; zaštita okoliša; obrazovanje, mladi, kultura i sport. Počevši od srpnja 2018., svakom od ovih odbora predsjeda nadležni austrijski ministar. Austrija će voditi sastanke na svim razinama Vijeća i osigurati kontinuitet dnevnog reda EU. Austrijska vlada i njena državna služba pozvani su na unaprjeđenje vijećanja Vijeća oko 190 zakonodavnih akata EU-a, kako bi se osiguralo pravilno provođenje zakonodavnih postupaka i koordinira i podupire suradnju država članica EU. Dakle, prvi središnji zadatak uključuje planiranje i upravljanje tim sastancima i njezinim pripremnim odborima. Stoga je od ključne važnosti uloga posrednika. Drugi ključni zadatak je zastupljenost Vijeća u odnosima s drugim institucijama EU. U tom kontekstu posebno je važno postići sporazume o zakonodavnim dosjeima u takozvanim trilogijama s Europskom komisijom i Europskim parlamentom.