Apokaliptični summit: Europska odluka o ruskoj imovini može biti početak znatno većeg rata - Orban od Rusije hitno želi znati hoće li na meti biti i zemlje koje su bile protiv

Europski čelnici okupili su se u Bruxellesu u trenutku kada spor oko zamrznute ruske imovine prerasta u pitanje temeljnog smjera kontinenta. Nije riječ samo o još jednom paketu pomoći Kijevu, nego o odluci hoće li Europska unija prvi put u povijesti posegnuti za deviznim rezervama jedne velike sile i pretvoriti ih u dug kojim bi se financirao rat. Mađarski premijer Viktor Orban zato ovih dana govori da se u Bruxellesu odlučuje između rata i mira u Europi^[6], upozoravajući da bi oduzimanje ruskih sredstava i njihovo slanje u Ukrajinu bilo de facto objava rata Moskvi.

Kako je već i poznato, u središtu prijepora nalazi se oko 210 milijardi eura ruskih deviznih rezervi koje se drže u Europskoj uniji, od čega se golema većina nalazi u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear (o čemu smo opširno pisali nedavno, vidi: Bankarski Pearl Harbor: Kako zamrznuta ruska imovina u Europi prijeti totalnom destabilizacijom euro-dolarskog svijeta). Plan Europske komisije jest da se ti zamrznuti državni fondovi ne diraju izravno, nego da posluže kao kolateral za golem zajam Ukrajini. Prva tranša od oko devedeset milijardi eura trebala bi pokriti otprilike dvije trećine očekivanih ukrajinskih proračunskih potreba za 2026. i 2027. godinu, dok bi ostatak nadomjestili^[4] drugi zapadni saveznici. Za razliku od sadašnjeg režima, gdje Kijev dobiva samo kamate na zamrznutu imovinu, sada bi se zapravo trošio i sam kapital, a formalno bi se vodilo kao takozvani reparacijski zajam koji bi Ukrajina vratila tek ako Rusija pristane plaćati ratnu odštetu.

Kako bi uopće mogla krenuti s takvim planom, Unija je prošlog tjedna posegnula za izvanrednim mehanizmom i odlučila da se ruska sredstva zamrznu na neodređeno vrijeme. Do sada je nastavak sankcija zahtijevao jednoglasnost svakih šest mjeseci, što je Budimpešti davalo pravo veta. Sada je ta mogućnost tiho ukinuta kroz pozivanje na članak o "izvanrednim ekonomskim okolnostima", što Orban otvoreno naziva kršenjem europskog prava i najavljuje tužbe^[2]. Istodobno upozorava da bi oduzimanje deviznih rezervi jedne države i prebacivanje u vojnu kasu njezina protivnika bilo potez koji se u Moskvi ne može tumačiti drugačije nego kao ulazak Europske unije u rat.

Mađarski premijer je otišao i korak dalje. Javno je rekao da je pisao Vladimiru Putinu^[6] kako bi doznao hoće li Rusija u eventualnim protuudarima razlikovati države članice ovisno o tome kako su glasale. Odgovor, prema njegovim riječima, glasi da će se ponašanje pojedinih država itekako uzimati u obzir. To stvara dodatnu nervozu u manjim i financijski izloženijim članicama, jer se u politički slogan o ratu i miru sada upisuje i vrlo konkretno pitanje tko će platiti rusku odmazdu, bilo kroz sudske presude, bilo kroz povlačenje ruskog kapitala iz njihovih banaka.