Gotovo nevidljiva, ali jedna od najvažnijih fronti trenutačnog rata vodi se u tablicama bilanci i u zatvorenim sobama klirinških kuća*: oko 300 milijardi dolara ruskih državnih sredstava zaglavljenih u financijskom sustavu Zapada, od čega oko 210 milijardi eura u Europi. Formalno, taj novac i dalje je ruski. U praksi, Moskva mu ne može ni prići. Europa ga je pretvorila u taoca - kao zalog za buduće pregovore, u potencijalnu ratnu odštetu, u instrument pritiska. Dok se na naslovnicama raspravlja o tenkovima, raketama i dronovima, u pozadini stoji pitanje tko zapravo kontrolira čiji novac i koliko su "neutralne" institucije globalnog kapitalizma.
Naime, kad velike financijske institucije kupuju i prodaju obveznice, valute ili druge vrijednosne papire, klirinški centar računa tko kome koliko duguje, usklađuje sve brojke i na kraju organizira stvarni prijenos novca. Ako jedna strana ne može platiti, klirinški centar uskače i preuzima teret. Zato su ti centri ključni za stabilnost sustava.
Za običnog čovjeka to je nešto kao "centralna blagajna i knjigovodstvo" svjetskih financija. Oni ne rade reklame, nemaju šaltere za građane, ali bez njih bi veliki novčani tokovi između država, banaka i korporacija bili kaos i puno rizičniji.
Za razliku od zapadne retorike koja se voli pozivati na "pravila" i poredak temeljen na pravilima, ovaj slučaj pokazuje koliko su ta pravila elastična kad se radi o geopolitičkom interesu. Zamrzavanje deviznih rezervi jedne velike sile, članice G20, presedan je koji razbijaju svi oni koji godinama tvrde da je privatno vlasništvo i suverena imovina svetinja. To ne znači da je Rusija nevina, nego da je financijski sustav koji se predstavljao kao neutralna infrastruktura odjednom postao oružje.
Da bi se razumjelo što Europa drži u svojim rukama, treba najprije razbiti jednu pojednostavljenu sliku - ne radi se o nekoj velikoj torbi keša koja stoji u sefu u Bruxellesu i čeka da je netko "otvori". Većina zamrznutih sredstava je apstraktna. Zapisi u računalima, portfelji državnih obveznica, depoziti centralne banke, financijska arhitektura koja je godinama izgledala dosadno, sigurno i tehničko, a sada je preko noći postala političko bojište.
Što je zapravo zamrznuto? Od rezervi središnje banke do jahti
Velik dio onoga što je zamrznuto čine devizne rezerve ruske središnje banke. Kao i većina država, Rusija je kroz godine trgovinskih suficita i visokih prihoda od nafte i plina gomilala "blagajnu" u stranim valutama. Te rezerve nisu ležale u vrećama, nego su bile uložene u likvidne, "sigurne" instrumente – državne obveznice razvijenih zemalja, depozite u velikim bankama, kratkoročne vrijednosne papire u dolarima, eurima, funtama, jenima... Kad je 2022. zapadni paket sankcija udario punom snagom, otprilike polovica ukupnih ruskih rezervi, nešto više od 300 milijardi dolara, našla se upravo u tim zapadnim instrumentima i mogla je biti blokirana jednim političkim potezom.