Etiopija pred raspadom ili novom autokracijom

Niz političkih atentata u lipnju i srpnju u Etiopiji pogoršao je etničke napetosti u zemlji organiziranoj po uzoru na etnički federalizam. Rast etničkog nacionalizma postao je glavni izazov za reformističkog premijera Abija Ahmeda. Nastavak sadašnjeg trenda riskira zaustavljanje demokratizacije javne sfere, ekonomsku integraciju Afričkog roga i neuspjeh politika Europske unije i šire međunarodne zajednice prema regiji.

Etiopija, zemlja od 100 milijuna ljudi, naseljena je brojnim etničkim skupinama. Najveće uključuju tradicionalno marginaliziran narod Oromo (34 posto), povijesno dominantne Amhare (27 posto), politički važne Tigrane (6 posto) koji su između 1991. i 2018. kontrolirali državni aparat i gospodarstvo te Somalijce (6 posto). Prema sustavu etničkog federalizma pokrenutom 1994. godine, glavnim etničkim skupinama dodijeljene su autonomne političko-teritorijalne cjeline, s vlastitim službenim jezicima i političkim organizacijama, kao i s pravom na odcjepljenje. Od početka 2018. godine etnički i teritorijalni sporovi se intenziviraju. Kao rezultat toga, 2,4 milijuna ljudi je napustilo svoje domove. Šef sigurnosnih struktura savezne države Amhara, Brig. General Asaminew Tsige pokušao je iskoristiti ovu situaciju kako bi svrgnuo umjerene regionalne vlasti i podstaknuo neprijateljstva protiv Tigranaca širom zemlje. U napadima, ubijeni su šef administracije Amhare (saveznik premijera) kao i šef štaba savezne vojske. Središnje vlasti su tada povratile kontrolu nad situacijom, s više od 350 ljudi uhićenih, a Tsige je pucao iz zasjede. Kriza je bila najozbiljnija prijetnja vezana za porast etničkih tenzija do danas. Tsige je, poput mnogih drugih radikala, imao koristi od amnestije koja im je omogućila da krenu na put agitacije, podižući napetost među zajednicama.