Etiopija između reformi i sukoba

Etiopski glavni grad Addis Ababa sjedište je Afričke Unije. Nakon oslobođenja zemlje od talijanskih fašista, negus Haile Selassije je pomogao stvoriti Organizaciju afričkog jedinstva 1963. godine i pozvao novu organizaciju da zadrži svoje sjedište u Addis Ababi. OAU je obustavljen 2002. godine, a zamijenila ga je Afrička unija (AU), također sa sjedištem u ovome gradu. Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Afriku također ima sjedište u Addis Abebi. Addis Abeba je također bio sjedište Vijeća Orijentalnih pravoslavnih crkava 1965. godine, kao i raznih drugih kontinentalnih i međunarodnih organizacija. Addis Ababa se stoga često naziva "političkom prijestolnicom Afrike" zbog njezinog povijesnog, diplomatskog i političkog značaja za kontinent. I sve to ne bi bilo čudno da Etiopija nije zemlja koja iskazuje podjednako afričku tradiciju jednovlašća i autoritarizma.

Etiopija je najstarija neovisna zemlja u Africi, a druga je po veličini stanovništva. Osim petogodišnjeg okupacije Mussolinijeve Italije, nikada nije bila kolonizirana. Ima jedinstvenu kulturnu baštinu, kao dom Etiopske pravoslavne crkve - jedne od najstarijih kršćanskih crkava - i monarhije koja je završila s postojanjem 1974. godine. Etiopija je služila kao simbol afričke neovisnosti tijekom kolonijalnog razdoblja, a bila je suutemeljitelj Ujedinjenih naroda i afrička baza za mnoge međunarodne organizacije. Vladavina Hailea Selassieja završila je 12. rujna 1974. godine, kada ga je Derg, rusko-lenjinistička vojna diktatura pod vodstvom Mengistu Haile Mariama prognala. Novo Privremeno vojno upravno vijeće utemeljilo je jednostranačku komunističku državu koja se zvala Narodna demokratska Republika Etiopija i koja je postala jednom od najduljih i najgorih komunističkih diktatura Afrike.