Etiopija, druga najmnogoljudnija afrička država i jedna od najbrže rastućih gospodarstava Crnog kontinenta na sasvim je posebnoj prekretnici prema unutarnjim reformama i revizijama svoje vanjske politike. Mirovna ponuda Eritreji dvadeset godina nakon sukoba koja je dovela do rascjepa nekadašnje zemlje prvi je pokazatelj takvih promjena.
Drugoga travnja, etiopski parlament odobrio je 41-godišnjeg Abiya Ahmeda za premijera, što ga čini najmlađim vođom Afrike. Njegova je nominacija bila kulminacija erozije autoritarnog sustava uspostavljenog 1991. godine u kojem su državne institucije bile učinkovito pod kontrolom tigrajske manjine (6% stanovništva), koja je dominirala nad narodima Amhara (27%) i Oromo (34%). Na središnjoj razini u tom sustavu održavana je fikcija zastupljenosti regija i etničkih skupina u vladajućoj koaliciji, u kojoj dominira Tigrajski narodni oslobodilački front (TPLF). Prosvjedi na područjima koji su započeli u 2015. godini omogućila su službenim etničkim strankama da se oslobode svoje stvorene uloge i omogućili su im da postanu prava oporba i promoviraju nove karizmatične vođe. U veljači, premijer je podnio ostavku i oslobođeno je više od 6.000 političkih zatvorenika. Ahmed je preuzeo vlast kao prvi čelnik koji potječe iz naroda Oromo, tradicionalno marginaliziranih ljudi.