Eritreja - zemlja pred sudbonosnim promjenama

Država Eritreja, na Rogu Afrike, s glavnim gradom Asmarom, je multietnička država s devet priznatih etničkih skupina i stanovništvom koje broji oko pet milijuna žitelja. Ime države dolazi od grčkog imena za Crveno more, a prvi puta je korišteno službeno za Talijansku Eritreju 1890. godine. Većina stanovnika govori jezike iz afroazijske obitelji, bilo etiopskih semitskih jezika ili kušitskih grana. Među tim zajednicama, Tigrinya čine oko 55 posto stanovništva, a narod Tigre čini oko 30 posto stanovništva. Osim toga, postoji i nekoliko nacionalnih manjina Nilo-saharskog porijekla. Većina ljudi su kršćani ili muslimani.

Kraljevstvo Aksuma, koje pokriva veći dio današnje Eritreje i sjeverne Etiopije, uspostavljeno je tijekom prvog ili drugog stoljeća poslije Krista. Usvojilo je kršćanstvo oko sredine četvrtog stoljeća. U srednjem vijeku Eritreja je većinom pripala pod Kraljevstvo Medri Bahri. Stvaranje suvremene Eritreje rezultat je spajanja neovisnih, različitih kraljevstava i sultanata (npr. Medri Bahri i sultanata Aussa), što je rezultiralo stvaranjem kolonijalne Talijanske Eritreje. Nakon poraza talijanske kolonijalne vojske, 1942., britanska vojna uprava vlada Eritrejom sve do 1952. godine. Nakon odluke Opće skupštine UN-a, 1952. godine, Eritreja bi se vodila s lokalnim parlamentom, ali za vanjske poslove i obranu stupa u federalni status s Etiopijom na razdoblje od 10 godina. Međutim, Etiopija je 1962. godine poništila odluku o postojanju eritrejskog parlamenta i formalno pripojila Eritreju. No, Eritrejci koji su se zalagali za potpunu eritrejsku neovisnost od odlaska Talijana 1942. godine, predvidjeli su ono što dolazi, a 1960. godine organiziran je eritrejski oslobodilački front u opoziciji. Godine 1991., nakon 30 godina neprekidne oružane borbe za neovisnost, eritrejski borci za slobodu ušli su pobjednički u glavni grad Asmaru i proglasili nezavisnost države.