Energetska posljedica katarske krize: stavovi Rusije, Irana i Kuvajta

Otkako je započela katarska kriza odnosno saudijska i emiratska politika blokade prema svojem susjedu, trese se tržište ukapljenog prirodnog plina. Iako je Katar zemlja relativno siromašna naftnim nalazištima, barem u odnosu prema svojim susjedima, na sjeveroistočnoj obali nalaze se goleme rezerve prirodnog plina. Potvrđena katarska nalazišta plina čine ovu zemlju trećom najvećom plinskom silom na svijetu, a nalazišta sveukupno čine 250 trilijuna kubičnih stopa odnosno preko sedam tisuća kubičnih kilometara. Nakon što je završena prva faza Sjevernog plinskog polja 1991. Katar je postao iznimno bogatom zemljom, a od sredine devedesetih Katar počinje ulagati u istraživanje i razvoj plinskih polja u drugim zemljama, stvarajući time imidž iskusne zemlje u plinskim pitanjima. Danas je Katar vodeća zemlja na svijetu u prodaji LNG-a, pa trenutačna kriza prijeti prelijevanju na svjetska plinska tržišta.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein svojim potezima grizu ruku koja im pomaže, jer su sve te zemlje teško ovisne o katarskom plinu putem plinovoda i LNG terminala, a s obzirom da su prvo blokirane transportne veze teško će dobiti katarski plin u svoja domaćinstva. Sve te zemlje optužuju Katar da koristi prirodni plin i zaradu od njega za potporu terorizmu. Amerikanci, koji su upozorili svoje prijatelje i prave sponzore terorizma u Rijadu da su zahtjevi položeni pred Katar suludi i neostvarivi, pokušavaju primiriti situaciju jer bi plinska kriza mogla naštetiti glavnom katarskom partneru na Zapadu Exxon Mobilu, čiji je predsjednik uprave sada državni tajnik Rex Tillerson.