Doze na liniji između sigurnosti i hitnosti: Što se događa s projektom koji je trebao "spasiti svijet"? Priča oko Oxford/AstraZeneca cjepiva, na koje računa i Hrvatska, mogla bi se pretvoriti u najveći skandal u najgorem mogućem trenutku

AstraZeneca je britansko-švedska farmaceutska kompanija sa sjedištem u Cambridgeu u Engleskoj. Ista je, prema mnogima, najperspektivniji kandidat za proizvodnju "cjepiva za svijet", ali pojavili su se određeni problemi. Naime, kompanija je ovih dana objavila kako njihovo cjepivo - proizvedeno u suradnji sa sveučilištem Oxford, ima učinkovitost od 70% u prosjeku (o "prosjeku" malo kasnije u tekstu), no neki znanstvenici su skeptični.
U čemu je problem? U nekoliko stvari, kao prvo u tome što su rezultati po pitanju učinkovitosti donijeti na temelju analize vrlo male skupine volontera (nekoliko tisuća). Da pojasnimo - druga dva perspektivna cjepiva koja se pripremaju na Zapadu, ono u suradnji američkog Pfizera i njemačkog BioNTecha, te ono američke korporacije Moderna, imaju iznad 90% učinkovitost, ali to je procjena donijeta na testiranju više desetaka tisuća volontera (inače sama "učinkovitost" u ovoj fazi, bez obzira na broj testova, ne mora - i vjerojatno neće - odgovarati stvarnoj brojci kada krene konkretno cijepljenje stanovništva, opširnije o toj temi: Zašto cjepivo neće zaustaviti pandemiju i što točno znači kad se kaže da isto ima "95% učinkovitost"?).

Neki stručnjaci uočili su "nedostatke" u analizi učinkovitosti koju spominje AstraZeneca. Naime, tih "70% učinkovitosti u prosjeku" AstraZeneca temelji na rezultatima dvije testirane skupine. Prva skupina od 2,741 ima zabilježenu učinkovitost od 90%, a druga - u kojoj je 8,895 volontera - ima učinkovitost od 62%. Zajedno je to prosjek od oko 70%.