Dolazak Trumpa je i odlazak NATO-a? Europljani u grozničavoj potrazi za alternativom

Zemlje članice NATO Saveza, uključujući Hrvatsku, mozgaju što će učiniti novoizabrani američki predsjednik, koji je u predizbornoj kampanji izrazio znatne rezerve prema najvećem svjetskom političko-vojnom savezu. Transatlantsko partnerstvo je od iznimnog značaja za vojni establishment s obje strane Atlantskog oceana. Zbog toga je Barack Obama za svoje posljednje putovanje odabrao Europu, gdje je prvo posjetio Grčku. Tamo je izrazio nadu da će se Trump ipak čvrsto držati NATO-a, unatoč riječima budućeg predsjednika o napuštanju saveza ako se ne ispune financijski uvjeti njegovog djelovanja. Ali, Obama govori o jednom NATO-u, proizašlom kao pobjedniku Hladnog rata i savezu koji se širio na nekadašnje komunističke zemlje. Današnji NATO je oslabljen, nejasan, te se mnogi, uključujući Trumpa, pitaju čemu uopće služi.

Trump nije mijenjao svoj iskaz o NATO-u. Prema njegovim riječima, radi se o potrošenom savezu, kojega neproporcionalno i skupo plaća SAD, jer druge članice saveza nisu platile svoje račune. Istina je da čak i velike NATO-ove zemlje poput Francuske i Njemačke ne slijede smjernice iz Bruxellesa koje govore da članice moraju izdvajati barem dva posto BDP-a na obranu. Jedino su Grčka, Velika Britanija, Estonija i Poljska uspjele ostvariti tu smjernicu. Ali Trump traži da europski saveznici plate svoj pošteni dio iznad samih smjernica trošenja. Ono što zapravo Trump želi jest da Europa plati znatan dio obrambenog troška Washingtona, a posebice spram troškova održavanja američkih baza i trupa u Europi. Dakle, ne samo da je Trumpu stalo održavati američke trupe u Europi, nego bi htio da sami Europljani to plate.