Dijalektički proces kulturne globalizacije: Kako izgraditi kozmopolitski svijet i pritom izbjeći sukob civilizacija

Uvod
Kako je globalizacija prisutna i utječe na gotovo sva područja, zahvatila je i područje kulture. Kulturna globalizacija je najsloženiji proces međusobnih odnosa između društava Trećeg svijeta i dominantnih Zapadnih kultura, a izražava se u multikulturalizmu, interkulturalizmu, kulturnom rasizmu, hibridnosti kultura, homogenizaciji i heterogenosti kulturnih sklopova.
Kulturna globalizacija je povezana s teoretičarima Rolandom Robertsonom i Zygmuntom Baumanom i njihovim tumačenjima globaliziranog i lokaliziranog.

Kultura
Jedna od najkompleksnijih riječi većine jezika je kultura, a njezinih definicija uistinu ima mnogo. Tako su, 1952. godine, Kreober i Kluckhohn popisali čak 164 definicije kulture, no taj je broj rastao tijekom godina, tako da pri kraju svojega djelovanja navode više od 280 poznatih definicija. Navedene se definicije kreću od poimanja kulture kao načina življenja, preko poimanja kulture kao sustava vrijednosti i normi koje treba srediti sve do nekih specifičnijih poimanja kulture, poput onoga da je kultura specifičnost elite. Višeznačnost tumačenja proizlazi iz toga što definirajući kulturu, istovremeno propitujemo i njezino postojanje.