Detaljan pogled na Hezbollah: o njihovoj političkoj i vojnoj snazi, odnosu s Iranom i Sirijom, ratovima s Izraelom i budućnosti Libanona

Nestabilnost režima u Siriji, ekstremističke skupine tzv. Islamske države, stalna napetost s Izraelom, ali i jenjavanje podrške na svojim područjima, ponovno govore o krhkosti održive institucionalizacije Hezbollaha na Bliskom istoku. Još uvijek na listi terorističkih organizacija, Hezbollah je značajno drugačiji od svojih početaka. Njegova snaga, ne samo među libanonskim šijitima, govori o institucionaliziranosti kao političke stranke, ali novi uvjeti pružaju izazov koji će odrediti budućnost Hezbollaha – ali i cijelog Libanona.

Hezbollah je nastao usred Libanonskoga građanskog rata (1975.-1990.). Rat je institucionalizirao jazove u državi koja je podijeljena religijom, životnim standardom i regionalnim razvojem (vrlo urbanizirana obala, planinska sela i gradovi). Tijekom 20. stoljeća Libanon je pokušao provesti konsocijacijsku demokraciju koja je završila u ratu i stalnim uplitanjem Izraela i Sirije u unutarnje prilike u Libanonu. Desetljećima marginalizirana, libanonska šijitska zajednica bila je ranih 1980-ih rastrgana između sljedbeništva palestinskih fedajina koji su se pod okriljem PLO-a borili protiv Izraela i iranskog utjecaja, koji je nakon Islamske revolucije postao najjače uporište šijizma u svijetu. U teškim uvjetima i pod utjecajem sirijske vojne prisutnosti, Islamska republika odlučila je poslati svoje vojne stručnjake da obučavaju budući Hezbollah. Akciju je vodio tadašnji iranski veleposlanik u Siriji, Ali Akbar Mohtašamipur. Nove postrojbe stvarale su se u sirijskim kampovima, da bi potom bili prebačeni u Južni Libanon, gdje je šijitska zajednica najjača, a vojni potezi Izraelaca najžešći.