Danska militarizira Baltik - problemi za Rusiju, ali i za Njemačku

Danska je najavila značajno povećanje svojih borbenih aktivnosti za NATO-ovu kolektivnu obranu i odvraćanje. Danska važnost za sigurnost nordijske i baltičke regije mogla bi se povećavati s izgradnjom Baltičkog plinovoda koji bi trebao smanjiti ovisnost srednjoeuropskih zemalja o ruskim energetskim resursima, što posebno daje mogućnosti veće sigurnosne suradnje Poljske, Danske i Norveške.

Šestogodišnji obrambeni dogovor sklopljen je između danske vladajuće koalicije i glavnih oporbenih stranaka i u siječnju je prihvaćen u danskom parlamentu kao Danski obrambeni dogovor za razdoblje od 2018. do 2023. godine. Predviđa osnivanje brigade od četiri tisuće ljudi za zajedničke NATO operacije. Dogovor nalaže ulaganja u tenkove i artiljeriju, dronove, protuzračne obrambene sustave zemlja-zrak, te u sposobnosti elektronskog ratovanja. Dodatno, danske oružane snage predviđaju održavanje lake pješačke divizije od 500-injak vojnika koji bi stalno bili u stanju visoke pripravnosti, a bit će naoružani i protutenkovskim balističkim oružjem. Danska je također najavila razvoj srednjodometnih protuzračnih sustava na temelju SM-2 raketa i jačanje ratnih sposobnosti protiv podmornica. Dogovor također potvrđuje odluku iz 2016. godine kojom se zamjenjuju F16 zrakoplovi (njih trideset u operativnom stanju) s F35 borbenim zrakoplovima (najavljuje se kupnja njih 27).