CIA, džihadisti i ruski prirodni resursi: Kako i s kojim ciljem su američki obavještajci pomagali islamistima u Čečenskom ratu

Nakon što je NATO savez putem svojim vojnih intervencija usmjeravao rat u Bosni i Hercegovini prema Americi poželjnom kraju, CIA je usmjerila pogled na novo krizno žarište: Čečeniju i vanruske prostore nekadašnjeg SSSR-a koji je graničio s Rusijom, Turskom i Iranom. Za vrijeme Clintonove administracije tijekom devedesetih, geofizička testiranja Halliburtona i drugih velikih američkih i britanskih naftnih kompanija utvrdila su postojanje golemih ležišta nafte i prirodnog plina u Kaspijskom bazenu između Azerbajdžana, Kazahstana, Rusije, Turkmenistana i Irana. Dok je SSSR postojao sva ta područja su bila pod kontrolom Kremlja, a sada više nisu. To je pružilo Amerikancima šansu da iskoriste raspršenost energentima bogatog prostora kako bi okrenuli susjede protiv Rusije. Zapadne naftne kompanije British Petroleum i Amoco su nastojale preuzeti primat.

Procjene zapadnjačkih geofizičara glasile su da naftne rezerve Kaspijskog bazena iznose oko 200 milijardi barela što bi bila nova Saudijska Arabija, a američko ministarstvo za energiju je procijenilo rezerve prirodnog plina jednakim rezervama Sjeverne Amerike. Tržišna vrijednost naftnih i plinskih rezervi iznosila je bilijune dolara pa je razumljivo da su američki policy-makeri uputili svoj pogled prema Euroaziji.