Hoće li Trumpova protekcionistička ofenziva i europska kriza gurnuti Zapadni Balkan u zagrljaj Kine - možda čak uz smanjenje, a ne povećanje broja EU članica na ovom prostoru?

Donald Trump ponovno uvodi široki paket carina na uvoz iz Europe i ostatka svijeta, što će nedvojbeno imati snažne ekonomske posljedice na starom kontinentu. Iako je ovaj potez prvenstveno usmjeren na EU, odnosno glavne europske izvoznike, odjeci će se osjetiti i u državama Zapadnog Balkana. Ključno pitanje jest tko će snositi veći teret: članice Europske unije poput Hrvatske i Slovenije, koje su duboko integrirane u trgovinsko jedinstvo, ili one koje još nisu dio bloka, poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Dodatno, aktualne krize – osobito rat u Ukrajini i najave daljnjeg naoružavanja Europe – dodatno kompliciraju ionako nestabilnu gospodarsku sliku, pa se sve više razmatra brzo jačanje trgovinskih i investicijskih veza s Kinom. U ovome kontekstu postavlja se i pitanje standarda života građana te hoće li cijene automobila, hrane i stanovanja naglo skočiti, destabilizirajući ionako krhko gospodarsko stanje naše regije.

Europska unija po definiciji ima visoku ovisnost o izvozu u Sjedinjene Države – neke procjene govore da se oko 20% ukupnog izvoza EU-a plasira na američko tržište. Kada Washington nametne carine od 10 ili čak 20% na širok spektar proizvoda, to pogađa čitav opskrbni lanac, osobito industrije s visokim udjelom izvoza (primjerice njemački automobilski sektor, ključan za veći dio srednjoistočne Europe). Dok će posljedice u najvećim gospodarstvima biti mjerljive padom BDP-a koji bi mogao dosegnuti i do 2,5% u kratkom roku, manji europski igrači, koji ne izvoze mnogo izravno u SAD, trpjet će indirektnu štetu. Primjerice, slovenski proizvođači automobilske opreme usko su vezani uz njemačke tvornice, pa ako njemački proizvođači automobila izgube pristup američkom tržištu ili im padne izvoz, isti scenarij čeka i poddobavljače u Sloveniji. Hrvatska, iako nema masivne direktne izvozno-orijentirane pogone prema SAD-u, svejedno bi osjetila manjak potražnje unutar EU-a, a udar bi došao i kroz potencijalni rast cijena komponenata te usporavanje gospodarstva u ključnim zemljama na koje se Hrvatska naslanja.