Čad nakon ubojstva Debya - crni dani pred Sahelom

Prije desetak dana pisali smo o predsjedničkim izborima u Čadu i neminovnoj pobjedi dosadašnjeg vlastodršca. Samo nekoliko dana potom, 20. travnja predsjednik Čada Idriss Déby umro je od rana zadobivenih u sukobu između protuvladinih pobunjenika i trupa koje je posjetio. Vojska je preuzela vlast i za novog vođu imenovala 37-godišnjeg sina predsjednika. Državi prijeti destabilizacija, što bi smanjilo sposobnost snaga Sahela G5 da djeluju protiv ekstremističkih militanata u regiji. Otkako je Déby, bivši načelnik stožera vojske, prisilno preuzeo vlast 1990. godine, usredotočio se na sigurnosna pitanja, zanemarujući razvoj države. Njegovo upravljanje klanovskom politikom, provedeno sve manje i manje efikasno posljednjih godina, dovelo je do sve većeg protivljenja njegovoj vladavini, uključujući i u krugu vlastite etničke skupine Zaghawa, a sukobi su počeli poprimati oružani oblik. Imao je bliske veze s Francuskom gdje je postao vojni pilot, a Francuska je svoju vojnu strategiju u regiji temeljila na održavanju stabilnosti Čada, što je u praksi značilo potporu Débyju. Zbog toga mu je Francuska 2008. i 2019. dodijelila vojnu pomoć u borbi protiv antivladinih pobunjenika. Čadske trupe marširale su ispred francuskih trupa kako bi oslobodile gradove susjedne države Mali 2013. godine. Glavni grad države Čad, N’djamena, Francuzi su odredili kao sjedište misije Barkhane (Sjedinjene Države tamo također imaju svoju bazu).

Čadove kopnene snage smatraju se najučinkovitijima u regiji. U sukobu s Libijom 1980-ih čadska je vojska postigla pobjedu pod Débyjevim zapovjedništvom zahvaljujući inovativnoj upotrebi kamioneta s montiranim mitraljezima (zbog toga se ovaj sukob nazvao "Toyota War"). Danas se ove "tehnike" uobičajeno koriste u borbama u regiji. Nakon pada Muammara Gadafija u Libiji, Čad je postao država koja je najspremnija intervenirati vojno u inozemstvu. To se pokazalo presudnim u borbi protiv ekstremističnih elemenata u posljednjem desetljeću. Primjerice, čadske trupe ušle su u Nigeriju protiv ekstremista Boko Harama 2015. godine. U veljači ove godine Déby je najavio raspoređivanje 1.200 vojnika u sastavu snaga Sahel G5 na granicu Malija, Nigera i Burkine Faso, najopasnijeg područja u ovoj regiji danas, kako bi se povećala sigurnost misija UN-a i EU-a.