Brazil kao buduća naftna sila i ujedinjenje Južne Amerike

Za razliku od ubrzanog rasta Kine, jačanja Indije, oporavka Rusije, o Brazilu, četvrtom originalnom članu BRICS-a (nedavno dodana i Južnoafrička republika) slabo se piše u medijima. Ne čudi s obzirom da je zemlja nekoć vodila izolacionističku politiku čije se posljedice osjećaju do danas. Nekadašnjoj izolacionističkoj politici Brazila pogodovala je geografska lokacija koja je udaljavala zemlju od ključnih svjetskih ekonomskih i geostrateških zona. Brazilu i danas nedostaje globalno prisustvo u svjetskim političkim i sigurnosnim tokovima. Može se reći da je to nasljeđe Brazila još iz vremena Hladnog rata kad je zemlja odbila svrstati se uz jedan od blokova. Brazil - ogroman površinom, bogat resursima i uz nekoć rapidan rast populacije, u vrijeme hladnog rata okrenuo se sebi i pomaknuo prijestolnicu s napučene obale u slabo napučenu i nepristupačnu unutrašnjost zemlje.

Brazil je kao brzorastuće gospodarstvo u 2011. godini došao do pozicije šeste najveće ekonomije na svijetu, devetog najvećeg konzumenta energije i sedmog najvećeg konzumenta nafte. Samo na Brazil otpada oko 55 % južnoameričkog BDP-a, a ako uključimo cijelu Latinsku Ameriku i Karibe udio brazilskog gospodarstva iznosi oko 40%. U vrijeme kada se ekonomije širom svijeta bore s krizom, brazilskoj ekonomiji se usprkos svim problemima i dalje predviđa znatan rast, za koji je dijelom zaslužan nafti i plinski sektor. Iako je i Brazil zahvaćen trendom de-industrijalizacije, pa udio industrije u BDP-u pada, Brazil prema podacima s CIA –The World Factbooka predstavlja petu zemlju svijeta prema industrijskoj proizvodnji. Brazilska industrija malčice premašuje rusku, a što se Europe tiče, jedino Njemačka ima veću industrijsku proizvodnju od brazilske. Brazil ima jaku autoindustriju, zrakoplovnu industriju, industriju bijele tehnike itd. Recimo jedan Japan nema aktivan putnički zrakoplov vlastite proizvodnje dok brazilska tvrtka Embraer godišnje proizvodi više od stotinu putničkih zrakoplova.