Borba centra i periferije: mogu li ruske regije nadjačati Moskvu?

Od propasti Sovjetskog Saveza, vanjske silnice nastoje poremetiti sklad ruskih regija. Katastrofalna Jeljcinova vladavina ostavila je mnogo štete u tom smislu. Njegov poziv zapadnim gospodarskim savjetnicima rezultirao je rušenjem ekonomske osnovice ruskih regija, a rad stranih obavještajnih agencija doprinio je jačanju separatističkog pokreta, osobito u muslimanskim područjima sjevernog Kavkaza. Kada je na čelo države došao Vladimir Putin, sve se to preokrenulo. Oligarsi kakvi primjerice vladaju Ukrajinom pospremljeni su u zatvore, a slamanje separatističkih pokreta je bilo praćeno velikim ulaganjima u regije. Dovoljno je prisjetiti se kako je Grozni, glavni grad Čečenije, izgledao nakon dva ratna pohoda u početku Putinove vlasti i kako izgleda danas. Unatoč davanjima u regije, Rusija je ostala iznimno centraliziranom zemljom.

Ruski regionalni vođe sada otkrivaju ponovno svoju moć i sposobnost stati protiv Moskve po pitanju proračuna i autonomne uprave. Ponajviše se raspravlja o smanjenju regionalnih fondova, a Tatarstan je započeo s raspravom o regionalnim jezičnim pravima. Rusija ima 85 regionalnih vlada, podijeljenih u šest oblika federalnih jedinica: 22 republike, devet krajeva, 46 oblasti, tri federalna grada, jedna autonomna oblast i četiri autonomna okruga. U to su uključeni Republika Krim i federalni grad Sevastopolj. Sve federalne jedinica imaju podjednaka federalna prava u smislu predstavljanja, te šalju dva delegata u Vijeće Federacije odnosno gornji dom Federalne skupštine, no razlikuju se po stupnju autonomije. Radi bolje uprave, sve ove federalne jedinice su grupirane u osam federalnih distrikta, kojima upravlja izaslanik predsjednika Rusije. Njihova je uloga služiti kao poveznica između federalnih jedinica i federalne vlade, te su odgovorni za nadgledanje federalnih jedinica i drže li se one federalnih zakona. Tih osam distrikta su: Središnji distrikt (Moskva), Južni distrikt (Rostov na Donu), Sjeverozapadni distrikt (Petrograd), Daleki istok (Habarovsk), Sibir (Novosibirsk), Ural (Jekaterinburg), Vilga (Nižnji Novgorod) i Sjeverni Kavkaz (Pjatigorsk).