Bocvana: Ekonomsko čudo u srcu supsaharske Afrike

Afrika, a pogotovo supsaharska Afrika je dio svijeta koji se često opravdano smatra najslabije razvijenim i najviše zaostalim na planetu. Europski kolonijalizam, domaće izrabljivačke elite i korupcija, mito kao i uloga stranih faktora doista jest od većine Afrike napravilo kontinent bijede i siromaštva. Ali naravno nije svugdje tako. Svijetlih primjera ima. Jedan od svijetlih je Bocvana, kopnom okovana država u južnom dijelu Crnog kontinenta.

Bocvana je topografski ravna zemlja jer oko 70% teritorija prekriva pustinja Kalahari. Površina njenog teritorija iznosi oko 580 000 km kvadratnih a ima tek nešto više od 2 milijuna ljudi što je čini jednom od najslabije naseljenih država na svijetu. Nekadašnji britanski protektorat Bechuanaland nakon proglašenja neovisnosti 1966. promijenio je ime u Republika Bocvana. U trenutku osamostaljivanja imala je BDP po glavi stanovnika od samo 70 $ da bi u narednom periodu do kraja 20. stoljeća postala država s turbom ekonomskim rastom i danas ima BDP po glavi stanovnika jedan od najviših u Africi, oko 18 000 $ (BDP PPP). Danas je država s najvećim indeksom ljudskog napretka u kontinentalnom dijelu supsaharske Afrike. No, uspjeh nije došao preko noći i korijeni bocvanskih uspjeha postavljeni su daljoj prošlosti.