Bjelorusija - zemlja koju si Kremlj ne može dopustiti izgubiti

Što bi Washington napravio da primi određenu ugrozu s Kariba ili Meksika? Sagradio bi zid, poveo bi vojno-pomorske akcije, ukazivao bi da neće dopustiti da se na samom pragu američkih granica stvara bilo kakva prijetnja američkog političkom poretku i američkoj sigurnosti. I u realpolitičkim odnosima, Washington bi bio u pravu, posebno kao velika svjetska sila. Ali, kada ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da će Moskva učiniti sve što može u sprječavanju bilo kakve destabilizacije do koje bi dovele obojene revolucije u Rusiji i bliskom susjedstvu u Istočnoj Europi, onda se takva odluka demonizira do krajnjih granica, nastojeći ocrniti bilo koji korak za širenjem ruskog utjecaja u regiji ili svijetu. Jer, Rusija je također velika svjetska sila, koju SAD ne želi imati na istoj razini. Washington ne želi zoru multipolarnog svijeta i zbog toga se trudi srušiti jaku Europu, zaustaviti silovit uspon Kine, zaokružiti ruski utjecaj, te razbiti gospodarsku snagu novih ekonomskih tigrova.

Komentar Vladimira Putina dolazi nakon što je nekoliko ruskih građana uhićeno u Bjelorusiji jer su sudjelovali u protuvladinim prosvjednima u Minsku 25. i 26. ožujka. Bjeloruski predsjednik Aleksandr Lukašenko je iskoristio ova uhićenja da pošalje poruku Putinu prije njihovog susreta 3. travnja. Lukašenko se trsi pokazati da ima cijelu zemlju pod kontrolom, unatoč nedavnim prosvjedima i gospodarskim poteškoćama, a Moskva treba držati Minsk na svojoj strani. Tu, na zapadnim ruskim granicama, Rusija se suočava s velikim strateškim problemima, od sjevernoeuropskih pitanja baltičkog prostora, preko Bjelorusije i Ukrajine, pa sve do Crnomorja gdje se provodi cijela jedna nova geopolitička igra. U potrazi za prostorom za disanje, Rusija treba tampon zonu, a Bjelorusija i Ukrajina su oduvijek bili upravo zemlje s tom ulogom.