Azijsko stoljeće - Zelena ekonomija i visoka tehnologija

Azijsko stoljeće predviđena je dominacija azijske politike i kulture 21. stoljeća, pod pretpostavkom da određeni demografski i ekonomski trendovi i dalje traju. Koncept azijskog stoljeća paralelan je s karakterizacijom 19. stoljeća kao britanskog carskog stoljeća, a 20. stoljeća kao američkog stoljeća i Pax Sovietice. Studija Azijske razvojne banke iz 2011. otkrila je da bi dodatne tri milijarde Azijata mogle uživati u životnom standardu sličnom onima u Europi danas, a regija bi mogla činiti preko polovice globalne proizvodnje do sredine ovog stoljeća. Upozorila je, međutim, da azijsko stoljeće nije unaprijed određeno. Rastuća važnost i naglasak jedinstva u Aziji, kao i sazrijevanje i progresivni odnosi među zemljama u regiji dodatno učvršćuju stvaranje 21. azijskog stoljeća.

Azija je većinu ljudske povijesti bila glavna pokretačka snaga svjetske ekonomije. Tada su u 19. stoljeću zapadne ekonomije, potaknute Industrijskom revolucijom, preuzele vlast. Pedesetih godina Azija, u kojoj živi više od polovice svjetskog stanovništva, pridonijela je manje od 20 posto globalne proizvodnje. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća govori se o Aziji koja je ponovno preuzela prvo mjesto kao pokretač globalnog gospodarskog rasta. Azijske ekonomije na putu su da postanu veće od ostatka svijeta zajedno u 2020. godini, u smislu pariteta kupovne moći (PPP). Mnogo toga se odnosi na rastuću srednju klasu kontinenta. U Aziji, u kojoj i dalje živi više od polovine svjetskog stanovništva, uskoro će se smjestiti polovina srednje klase svijeta. Prije su tvrtke uglavnom koristile kontinent kao središte za jeftinu proizvodnju, a zatim prodaju na drugim mjestima. Sada korporacije čine sve da povećaju prihode u regiji - kako rastu prihodi i životni standard, tako raste i potražnja za trajnom robom, poput luksuzne robe i automobila.