Analiza velike krize u Kazahstanu: O eksploziji gnjeva, ekstremnoj pohlepi, pogonskom gorivu od LPG-a do urana ​i hoće li na kraju ruska vojska čuvati naftna polja američkog Chevron-a?

Situacija u Kazahstanu eskalirala je naglo i vremena je malo, a područje koje moramo pokriti kako bismo imali što točniju predodžbu o razlozima ove eskalacije i potencijalnim ishodima je poprilično - pa krenimo redom i brzo jer situacija bi se sad mogla mijenjati iz sata u sat.

Što se točno dogodilo i zašto? U najosnovnijoj verziji došlo je do naglog poskupljenja goriva, dvostrukog povećanja, nakon čega su izbili nemiri koji su brzo poharali najveći grad Almaty te je predsjednik Tokayev u panici otpustio Vladu te zatim pozvao CSTO vojni blok predvođen Rusijom da intervenira s ciljem "stabilizacije" situacije. Naravno, ova osnovna verzija događaja jako malo nam govori o stvarnim razlozima zašto je došlo do ovako velike eksplozije nemira u Kazahstanu, zato moramo dati kraći povijesni kontekst.

Kazahstan je zemlja koja se nalazi na izuzetnom geostrateškom položaju pošto graniči s dvije velike svjetske sile - Rusijom i Kinom. Kazahstan je jedna od bivših sovjetskih republika te danas graniči s još tri bivše sovjetske republike prema jugu - Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.

Kazahstan je površinski ogromna zemlja - riječ je o najvećoj zemlji na svijetu bez izlaza na more. Također je riječ o površinski najvećoj (i najsjevernijoj) muslimanskoj zemlji na svijetu. No, populacija je relativno mala u usporedbi s njezinom veličinom - u naizgled beskrajnim prostranstvima Kazahstana živi svega 18.8 milijuna ljudi što znači da je Kazahstan jedna od najrjeđe naseljenih zemalja svijeta (manje od 6 osoba na kilometar kvadratni). Primjerice, površinski znatno manji južni kazahstanski susjed, Uzbekistan, ima gotovo dvostruko veći broj stanovnika (oko 35 milijuna).