Analiza: Velika prijetnja stvara se na Sinaju - kako je egipatski pustinjski poluotok potonuo u terorizam

U kolopletu terorističkog nasilja na Bliskom istoku, Sinaj je nekako ostao po strani medijskih izvještavanja. Nedavno izbijanje terorističkog nasilja na egipatskom Sinajskom poluotoku nije novost. Sinajski poluotok od pamtivijeka je smatran strateški važnom poveznicom Egipta, Palestine i Arabije, a i danas je područje na kojem graniče Egipat, Palestinska samouprava, Saudijska Arabija, Jordan i Izrael. Zbog toga je bio područje borbe svakog rata između Izraela i Egipta, od 1948. do 1979., kad je potpisan mirovni sporazum između dvije zemlje. Sueskim kanalom protječe oko osam posto globalne trgovine, uključujući tri posto naftnog prijevoza. Uz to, zaljev Akaba je jedini izlaz Izraela na Crveno more. Egipat na Sinaju ima pet od 27 svojih provincija. Sinaj zauzima šest posto egipatskog teritorija, iako na njemu živi tek 0,7 posto stanovništva zemlje, ponajprije na sjeveru i jugu pustinjskog poluotoka.

Otkad je svrgnut Hosni Mubarak u veljači 2011., Sinaj se odmetnuo od središnje vlasti u Kairu. Smušenost sigurnosnih snaga uslijed promjena u zemlji pospješile su organizacijske i operacijske mogućnosti raznih terorističkih skupina. Otkad je s vlasti smijenjen Mohamed Morsi u srpnju 2013., ekstremizam je u jačem porastu, te se neuspjeh Muslimanskog bratstva pretvorio u oružano ostvarivanje cilja političkog islama i islamističkih skupina. Teroristi ciljaju na državnu infrastrukturu i sigurnosne snage, ponajviše na policijske postaje, vladine urede i arapski plinovod između Egipta i Izraela na sjevernom Sinaju.