ANALIZA: Velika humanitarna kriza i sve gore stanje u DR Kongu - uvod u veći regionalni rat?

U ožujku će Vijeće sigurnosti UN-a odlučivati o budućnosti MONUSCO-a, UN-ove stabilizacijske snage u Demokratskoj Republici Kongo. Ovo je najveća i najskuplja UN-ova postrojba, a u budućnosti bi mogla biti još složenija s obzirom na loše stanje u Kongu i općenito u tom području Afrike. Nakon što je kongoanski predsjednik Joseph Kabila odbio predati vlast nastala je politička blokada i duboka humanitarna kriza. Kongo je najveća zemlja supsaharske Afrike, sa 78 milijuna žitelja koji čine više od 200 etničkih skupina. Od njih, 18 posto pripada narodu Luba. Zemlja je iznimno bogata mineralnim resursima, ali njihova eksploatacija je blokirana kroničnim problemima slabe države, nekontroliranog krijumčarenja i organiziranog kriminala mineralima i dijamantima na istoku zemlje, prisustva nekoliko desetaka naoružanih skupina i ratnim intervencijama Ruande i Ugande.

Joseph Kabila je na vlast stigao 2001. godine. Dvaput je osvojio izbore, ali prema mišljenju Europske Unije oni nisu bili provedeni po demokratskim načelima. Zadnji mandat mu je istekao 2016. godine, ali još uvijek nije raspisao nove izbore. U zemlji pokušava intervenirati Katolička Crkva, ali neuspjeh u dogovoru s vlastima u Kinshasi navelo je kler na kompromis s oporbom na samom kraju 2016. godine. Zajedno su pozivali na novo glasovanje prije kraja 2017. godine do čega bi zemljom vladala vlada tranzicijskog jedinstva. Od toga neće biti ništa s obzirom da predsjednik nije prihvatio te odredbe. Crkva je postala stoga krovnom organizacijom oporbe protiv Kabile, a rimokatolički biskupi su krajem 2017. i početkom 2018. godine poveli velike demonstracije koje podržava i papa Franjo.