Trumpove ambicije se ubrzavaju naočigled, a slučaj Grenlanda pokazuje koliko se brzo pomiče granica mogućeg. Otvoreni pritisak na Dansku i poruka da se strateški teritorij na Arktiku može uzeti ako je netko dovoljno slab postali su nova geopolitička normalnost. Europa šalje neujednačene i mlake signale, govori o savezništvu, a istovremeno izbjegava stvarni sukob s Washingtonom. Trump iz toga čita jednostavnu poruku, taj prostor nema vlastitu volju i ne predstavlja ozbiljnu prepreku.
U takvom kontekstu Kanadu gleda kao sljedeći logični korak na putu prema statusu gospodara hemisfere. Prvo Venezuela i preuzimanje naftne industrije, zatim Grenland kao ključna točka Arktika, a onda država koja leži odmah iznad SAD-a - s ogromnim prirodnim bogatstvima i slabašnom vojnom i političkom infrastrukturom. Drugim riječima, upravo u Kanadi Trump je pronašao novu slabu kariku nalik na EU.