Na karti svijeta Grenland izgleda kao golemi bijeli klin zabijen između Sjeverne Amerike i Europe. Za većinu ljudi to je daleka ploča leda na rubu mašte, za strateške planere u Washingtonu to je sad središte nove sjeverne geopolitike. Tko nadzire ovaj otok, drži vrata između Atlantika i Arktika, između ruskih baza na Koli (poluotok na dalekom sjeveru Rusije) i američkih gradova na istočnoj obali. U vremenu kada se ledeni pokrivač topi, a politički poredak također, Grenland prestaje biti periferija geopolitičkog svijeta i pomiče se prema samome centru.
Arktik mijenja logiku globalnih odnosa. U slučaju teoretskog sukoba putanja interkontinentalnih balističkih projektila između Rusije i SAD-a prolazi preko Sjevernog pola, a isti se prostor pretvara i u sve prometniji koridor za zrakoplove i satelite. Svaki radar i svaka pista u toj zoni dobivaju vrijednost koja se mjeri u minutama upozorenja i u mogućnosti odgovora. Uz to se otvaraju nove pomorske rute. Led se povlači, sjeverni prolaz uzduž Sibira i rute između Pacifika i Atlantika postaju sve duže vrijeme plovni, a brodovi dobivaju skraćen put prema europskim i američkim lukama. Grenland se nalazi uz rub tog novog prometnog čvora. Tko s Grenlanda nadzire nebo i more, stječe prednost koja se ne može nadomjestiti bazama u Srednjoj Europi ili drugdje.