Američko-kineska utrka za globalnu prevlast: Premještanje svjetske trgovine s Atlantika na Pacifik

Kad je američki predsjednik Donald Trump ugostio prije mjesec dana kineskog kolegu Xi Jinpinga na svom floridskom imanju Mar-a-Lago, govorilo se o suradnji dviju najjačih svjetskih gospodarstava o povećanju američkog izvoza i smanjivanju trgovačkog deficita Washingtona u odnosu prema Kini, a tek na marginama se pričalo o američkom raketnom napadu na Siriju pri čemu je Bijela kuća pokazala da može djelovati unilateralno i protiv kineskog saveznika Sjeverne Koreje. U to vrijeme su odnosi američke i kineske vlade i dalje hladni posebice u Južnokineskom moru i na Tihom oceanu, ali to se odjednom okreće. Iznenada je Trump okrenuo svoje stavove, pa nakon što je pružio potporu Tajlandu i Filipinima u borbi za svoja suverena prava u Južnokineskom moru, sada američki predsjednik počinje gajiti toplije odnose prema Pekingu, očito tražeći prostor u kojemu želi pronaći čvršću kinesku suradnju po pitanju Sjeverne Koreje.

Niti jedan američki bojni brod nije ušao u 12 milja morskog prostora oko spornih otočja u Južnokineskom moru. Odluka da se ne izazivaju kineski teritorijalni zahtjevi predstavlja iznenađujuću prilagodbu Pekingu, iza čega se krije sve veće ulagivanje Xiju za pomoć oko krize na Korejskom poluotoku. Ta je kriza očito promijenila ideje Trumpove administracije kako će se pristupati Kini, nakon što je predsjednik govorio da će biti vrlo oštar prema Pekingu i nakon što se zavjetovao da će razotkriti Kinu manipulatorom novcem i zaustaviti kineski trgovački rast. U posljednja tri mjeseca i devet pokušaja lansiranja raketa u Sjevernoj Koreji, ploča se okrenula.