Američka "izuzetnost" na liniji vatre u iračkoj areni: Pokret otpora zbija redove

Američko-iranski odnosi na rubu sveopćeg rata dominantan je narativ nakon atentata na iranskog zapovjednika Kasema Solejmanija. Mnogi promatrači zaključili su da je time prijeđena granica iz rata u sjeni i da bi mogla dovesti do otvorenog oružanog sukoba između američkih snaga na Bliskom Istoku i Irana. Iranski čelnici već su rekli da je napad na Solejmanija bio ratni čin. Unatoč izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je to bio obrambeni čin za sprečavanje novih iranskih napada na američku imovinu u Iraku i šire, tenzije rastu, a vojni i civilni dužnosnici u obje zemlje pripremaju se za sljedeći korak Irana na odmazdu za napad. Radi li se o raketnim napadima na američke baze u Iraku ili o nekom drugom činu koji će tek uslijediti je još uvijek pitanje. No, u središtu ove bitke nalazi se sve krhkiji Irak.

Više od ostalih teritorija u američko-iranskom proxy ratu, kao što su Libanon ili Sirija, iračka situacija je najozbiljnija i ima značajnije posljedice za Sjedinjene Države i njezinu politiku hegemonije i projekcije moći. Od svih država na Bliskom Istoku, današnji Irak je proizvod nedavnih američkih politika, od agresivne intervencije Bushove ere, s njezinim pogubnim posljedicama za stabilnost države, do nedostatka duboke pozornosti prema ovoj zemlji od strane Obame i Trumpove uprave. Sjedinjene Države snose dublju odgovornost za neovisnost, stabilnost i teritorijalni integritet Iraka u odnosu na ostale regionalne države. Ali u posljednjih nekoliko godina, fokus na Iran učinio je Irak sekundarnim interesom za donositelje politika u Washingtonu. Udar protiv Solejmanija donosi u Washington razorne učinke tih odluka.