Afričko-europski summit u znaku prijepora oko migracija

Čelnici država i vlada Afričke unije i Europske unije susreli su se u Abidjanu, gospodarskom središtu Obale Bjelokosti, kako bi raspravili budućnost europsko-afričkih programa i ulaganja u mlade. Iako je ovaj susret izazvao malo pozornosti u javnosti, iznimno je značajan jer su dva kontinenta vrlo povezana. Uzroke mnogobrojnih problema među njima treba rješavati, što bi bila velika novina jer su Europljani uglavnom suočeni s posljedicama tih poteškoća. Suočavanje s uzrocima može biti dug i težak proces, ali susret u Abidjanu je moguća obratnica. Velika migracija afričkog stanovništva u Europu uvjerilo je mnoge europske vlade na potrebu pregovaranja i suradnje s afričkim državama. Protekla su desetljeća pokazala da nadzor granica i njihovo zatvaranje nisu dostatni. Ostvarivanje suradnje s afričkim državama dalo bi mladim Afrikancima mogućnost budućnosti na vlastitom kontinentu.

Stoga je glavna rasprava susreta upravo poboljšanje mogućnosti za mlade Afrikance. Privatni ulagači sa Zapada su najviše potrebni, ali oni osobito imaju dugogodišnji skeptičan pogled na Crni kontinent, obilježen despotizmom i gospodarskom stagnacijom. Izravna njemačka ulaganja, primjerice, pala su između 2012. i 2015. godine, a njemačke tvrtke značajno više ulažu u manje europske države poput Mađarske nego li u cijelu Afriku (uz izuzetak Južnoafričke republike). U Africi danas živi oko 1,2 milijarde ljudi, a 60 posto njih mlađe je od 25 godina. Prema procjeni Afričke unije, trećina mladih nema posao, a prema očekivanjima Ujedinjenih naroda, do 2050. godine broj stanovnika u Africi će se udvostručiti.