Veliki povijesni specijal: SAD u Prvom svjetskom ratu - od neutralnosti do zaraćene strane (II. dio)

Nastavak teksta (za prvi dio ovog velikog povijesnog specijala, kliknite ovdje)

Prva faza (ljeto 1914. – veljača 1915.)
Nakon što su izveli šokantnu agresiju na neutralnu Belgiju, Nijemci više nisu u većim razmjerima pružali Americi razloge za ljutnju, dok su Britanci započeli svoju pomorsku blokadu Njemačke. 6. kolovoza 1914. državnik tajnik Bryan pozvao je zaraćene strane da prihvate Londonsku Deklaraciju koju su složile i potpisale vodeće sile 1909., ali nikad je Britanci nisu ratificirali. Dokument je reducirao listu ratnog materijala i utvrdio da je blokada legalna samo onda kada je učinkovita izvan neprijateljskih luka. Centralne sile su žurno prihvatile deklaraciju. Britanci su je skoro odmah odbili iz razloga jer su imali prednost da kroz pomorsku blokadu 'izgladnjuju' Njemačku i Austro-Ugarsku. U suštini, Britanci su produžili listu roba i dobara koje spadaju u ratni materijal. Tu su uključili hranu, pamuk, drvo i neke rude. U studenom 1914. Velika Britanija je proglasila cijelo Sjeverno more kao ratnu zonu, pokrili ga s minama i naredili da se neutralni brodovi zaustave i odvedu na luke na pretraživanje. Britanci su ograničavali trgovinu Njemačke s neutralnim državama tako i sa SAD-om. Zbog toga su američki prosvjedi bili umjereni, a britanski ustupci znatni, a najvažnije od svega jest da niti jedan Amerikanac nije poginuo.