Veliki povijesni specijal: Nastanak i razvoj ruske civilizacije (IV.dio)

Moskovska kneževina do početka feudalnog rata

Poslije smrti Aleksandra Nevskog Moskovsku kneževinu je dobio njegov mlađi sin Daniel (1251.-1303.) Za vrijeme njegove vladavine, jačanjem kneževske vlasti stvorili su se preduvjeti za širenje granica Moskovske kneževine. Do 1304. godine velikim je knezom u Vladimiru bio najstariji sin Aleksandra Nevskog, gorodecki knez Andrej Aleksandrović. Nakon njegove smrti dolazi do borbe za vlast između dva, tada najjača ruska kneza: Jurja Danilovića, moskovskog kneza, i Mihajla Jaroslavića, tverskog kneza. Konačnu odluku je ipak donijela Zlatna Horda, gdje je kan Tohta velikokneževski jarlik dao Mihajlu.

Mihajlova vladavina (1305.-1318.) ojačala je utjecaj Tvreske kneževine na sve ruske zemlje, pa je carigradski patrijarh Nifon u jednoj svojoj povelji nazvao Mihajla Jaroslavića 'velikim knezom cijele Rusije'. Bila je to prva upotreba toga naslova, koji je otada ostao službena titula najviše vladarske osobe u Rusiji sve do vremena Ivana IV. Groznog (1547.g.), kad je zamjenjuje carski naslov.