Ratovi kao rušitelji starog i pokretači novog svjetskog poretka: Ratna groznica u Europi 1914

Kad je u nedjelju 28. lipnja 1914. čuo senzacionalnu vijest o atentatu na nasljednika austro-ugarskog prijestolja, nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu u Sarajevu, prva reakcija Adolfa Hitlera je bila strah da su to učinili njemački studenti. S obzirom na podršku Franje Ferdinanda proslavenskoj politici to nije bila nerazumna pretpostavka, čak je bila mnogo vjerojatnija nego da je atentat počinjen od strane srpskih nacionalista.

Hitlerovo olakšanje zbog identiteta počinitelja miješalo se s osjećajem da je "zakotrljan kamen čija se putanja više ne može zaustaviti" te da će "konačno rat biti neizbježan". Početkom kolovoza 1914. europske su države, kao što se izrazio Lloyd George, doista "skliznule preko ruba uzavrela kotla". Kontinent je bio u Prvom svjetskom ratu. Izbijanje rata i iskustva kroz koja će prolaziti sljedeće četiri godine temeljito su formirali osobnost, političko-ideološka i vojna razmišljanja budućeg nacističkog Führera.