Povijesno nasljeđe: Stari Rim i stvaranje Zapadne civilizacije

U modernome svijetu Zapad je termin s kojim označavamo geografsko područje Europe i Sjeverne Amerike koje se, pod utjecajem rimske i grčke kulture, a potom Renesanse i Prosvjetiteljstva, razvilo u društvo sa zajedničkim povijesnim, kulturološkim, vjerskim i političkim vrijednostima. Za jedne sinonim demokracije i napretka, za druge predmet zamjeranja, kontroverzija i dekadentnosti, Zapadna civilizacija je plod više od 2000 godina razvijanja. Veliku ulogu je u tom procesu je imala Rimska Republika te potom Rimsko Carstvo. Od Velike Britanije pa sve do današnje Sirije, rimska imperijalna vlast je stoljećima dominirala poznatim svijetom. Preuzevši ono najbolje od svakoga naroda, posebice Starih Grka, te dodavši pritom vlastite izume i doprinose, Stari Rim je udario temelj Zapadne civilizacije. Od jezika, kulture, vjere, filozofije, tehnologije, umjetnosti, medicine, prava i kršćanstva, Rimljani su svijetu u nasljeđe ostavili neprocjenjiv doprinos te duboko oblikovali moderno društvo.

Rimska Republika
Rimska civilizacija vuče svoje korijene iz 753. prije Krista kao kraljevstvo. Nakon više od dvjesto godina monarhije, 509. godine p.n.e. je osnovana Rimska Republika. Vodeću političku ulogu preuzimaju Rimski Senat, konzuli i tribuni. To je razdoblje Punskih ratova, invazije Hanibala, osvajanja Galije te prvog iskrcavanja rimskih legija u Britaniju. Jedan od razloga zašto su Rimljani opstali tako dugo najprije kao Republika, a potom kao Carstvo je bila njihova kvaliteta da preuzmu sve najbolje ideje i izume od drugih naroda, da ih prilagode i usavrše te dodaju vlastitim izumima. Jedan od naroda koji je jako utjecao na Rim su bili Stari Grci. Iako vojno moćniji, Rimljani su shvatili da su Grci daleko napredniji što se tiče kulture, znanosti, filozofije, umjetnosti, arhitekture itd.