Kada je rat poletio s palube: 27. prosinca 1922. japanski Hōshō prvi je otvorio eru nosača zrakoplova
Dana 27. prosinca 1922. u službu je ušao skroman japanski brod koji je promijenio ratovanje i najavio stoljeće nosača zrakoplova.
Objavljeno
Na današnji dan, 27. prosinca 1922., u službu Carske japanske mornarice ušao je Hōshō (Hosho), brod koji se pamti kao prva doista namjenski projektirana i operativno uvedena platforma za palubno zrakoplovstvo. Britanci su ranije započeli projekt HMS Hermesa, ali je on u službu ušao kasnije, dok su Amerikanci do prvog nosača došli pretvorbom broda za prijevoz ugljena u USS Langley. Japan je, međutim, u ovom slučaju krenuo izravno prema rješenju koje će obilježiti cijelo 20. stoljeće, brodu čija je osnovna zadaća bila nositi i opsluživati zrakoplove, a ne oslanjati se na topništvo i oklop.
Hōshō nije bio velik ni po tadašnjim mjerilima, ali je bio tehnički vrlo "čist" nosač. Bio je dug oko 168 metara, standardna istisnina iznosila je približno 7,5 tisuća tona, a projektirana brzina oko 25 čvorova, što mu je omogućavalo da prati flotu i radi s vjetrom preko palube. Pogon su činile parne turbine na dvije osovine, a posadu je činilo oko 500 ljudi. Zrakoplovna skupina bila je mala, najčešće se navodi oko 15 aviona, što danas djeluje skromno, ali je za rane 1920-e bilo dovoljno za razvoj cjelokupne rutine palubnih operacija. Naoružanje je bilo tranzicijsko, još uvijek su se ugrađivali topovi kalibra 140 mm i skromnije protuzračno oružje, premda je prava vrijednost broda ležala negdje drugdje, u palubi, hangaru i organizaciji rada.