9. ožujka 1956: Hruščovljeva destaljinizacija SSSR-a bio je krajnje delikatan proces koji nije mogao proći mirno u Gruziji, ali nakon pokolja u Tbilisiju rusko-gruzijski odnosi više nikad neće biti isti

Kada je početkom ožujka 1953. umro dugogodišnji sovjetski lider Josif Visarionovič Staljin mnogima je, očekivano, laknulo. No, ono što je uslijedilo u SSSR-u malo tko je mogao predvidjeti - ključni akter koji se nadao da će naslijediti Staljin, Lavrentij Berija (postoje čak i teorije da je otrovao Staljina), nije doživio ostvarenje svojih planova, a na vrh je izbio sovjetski istaknuti general Nikita Hruščov (vidi: Tko je bio Lavrentij Berija? Priča o monstrumu iz Staljinove sjene i kako je "sovjetski Himmler" umalo preuzeo SSSR). Neki su smatrali da se dolaskom Hruščova na vlast neće puno promijeniti - i bili su u krivu. Hruščov je napravio popriličan zaokret te je čak pokrenuo otvoreni proces "destaljinizacije".

U godinama nakon Staljinove smrti krenule su velike reforme koje su uključivale i uklanjanje ključnih institucija koje su omogućile Staljinu da zadrži toliko čvrstu vlast - razmontirao se kult ličnosti koji je bio izgrađen oko njega, reformiran je "staljinistički" politički sistem, te je zatvoren zloglasni sustav radnih kampova, odnosno Gulaga.