9.10.1934. - Atentat na kralja Aleksandra I. u Marseilleu: Priča o kraljevini Jugoslaviji je priča o hrvatskom federalizmu i srpskom centralizmu u vrtlogu povijesti, europskom ugađanju Mussoliniju, i jedinom europskom vladaru koji je pokopan u SAD-u

Na kraju Prvog svjetskog rata, po raspadu Austro-Ugarske, došlo je do ujedinjenja Južnih Slavena te je vladao generalni konsenzus da je to dobra ideja, no pod kakvim ustrojem to organizirati postao je predmet žestoke debate. Dakako, priča je uvijek kompleksnija od samog rezimea, no mogli bismo definirati kako su dvije vodeće, međusobno suprotstavljene ideje bile federalizam i snažnije (bezuvjetno) ujedinjenje. U Hrvatskoj federalizam snažno je zagovarao Stjepan Radić dok je pak Svetozar Pribićević, hrvatski Srbin, želio puno veću integraciju s Beogradom kao centrom nove zemlje. U konačnici je 1. prosinca 1918. proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) na čelu koje je bio kralj Petar I. iz loze Karađorđevića. No, prvi "pravi" jugoslavenski kralj zapravo postaje njegov nasljednik 1921., Aleksandar I. Karađorđević.

Ujedinjenje Južnih Slavena? Stabilnost? Ne baš - SHS je bila u krizi od samog početka jer Hrvatska, koja je do kraja Prvog svjetskog rata bila u sastavu Austro-Ugarske, nikako se nije slagala s unitarizmom zagovarajući i dalje federalizam.