24. travnja 1915: Dan sjećanja na Armenski genocid - holokaust kojeg svijet i dalje slabo pamti, a počinitelj ignorira, započeo je jedne noći odvođenjem armenskih intelektualca... nakon njih krenula je kampanja eliminacije i cijelog jednog naroda

Armenski genocid bio je masovni pokolj armenskog naroda na prostoru današnje Turske prema kojem je i skovana riječ "genocid", od strane poljskog odvjetnika Raphaela Lemkina.

Sve je zapravo počelo na današnji dan, 24. travnja 1915. godine, bila je nedjelja i ostat će u armenskom sjećanju zapamćena pod nazivom "Crvena nedjelja". Naime, na današnji dan krenula je velika deportacija armenskih intelektualaca i drugih istaknutih članova armenske zajednice na prostoru Otomanskog carstva, odnosno današnje Turske. Armenski intelektualci, njih 235 do 270, uhićeno je tijekom noći u Konstantinopolu (današnji Istanbul) te su prebačeni u prihvatne centre u Angoru (današnja Ankara). Naredbu je izdao ministar unutarnjih poslova Talaat Pasha. Iz prihvatnih centara su tada odvedeni u razne dijelove Otomanskog carstva te su većina u konačnici smaknuti.

Cilj je bio nešto što povjesničari nazivaju "udarac kojim se obezglavljuje", u ovom slučaju armenski narod se željelo lišiti njegovog vodstva i šanse za otpor. Danas se 24. travanj obilježava kao Dan sjećanja na Armenski genocid.
Neki od stradalih armenskih intelektualaca na "Crvenu nedjelju", 24. travnja 1915. godine
No, što se zapravo dogodilo? Koji su povijesni faktori doveli do ovakvog strašnog zločina koji je, mora se i to reći, još uvijek u drugom planu kada je riječ o masovnim stradavanjima nekog naroda.

Moramo se, dakako, vratiti natrag u povijest. Kao prvo spomenimo to kako su Armenci zapravo najstariji kršćanski narod na svijetu. Kraljevina Armenija usvojila je kršćanstvo kao službenu religiju još u četvrtom stoljeću.