15. siječnja 1919: Spartakistički ustanak u Berlinu i Njemačka pred socijalističkom revolucijom - Priča o pobuni, izdaji i brutalnom smaknuću Rose Luxemburg i Karla Liebknechta

Spartakistički ustanak, poznat i pod nazivom Siječanjski ustanak, bio je generalni štrajk i oružana borba koja je izbila za vrijeme trajanja istog početkom 1919. u Berlinu. To vrijeme je vrijeme tzv. Njemačke revolucije (Novembarske revolucije) - velikog previranja u Njemačkoj odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata (taj period će potrajati do jeseni 1919. kada je usvojen Vajmarski Ustav).

O kakvom je previranju riječ? Kao što i znamo, Njemačka ne samo da je poražena u Prvom svjetskom ratu već je oštro kažnjena Versajskim ugovorom zbog čega je morala plaćati velike (po njezinu ekonomiju neizdržive) ratne odštete. Bilo je to također vrijeme u kojem se tek trebalo vidjeti kojim će putem Njemačka ići dalje - vrijeme borbe za utjecaj i prevlast, ne samo u političkom već i u ideološkom smislu.

Revolucija je u tijeku i uskoro je postalo jasno da će krenuti jednim od dva percipirana puta - ili putem umjerenije socijal-demokracije, ili pak radikalnijim putem komunizma, po uzoru na boljševičku Rusiju. Podsjetimo, Oktobarska revolucija bila je tada "nedavno" te je njen utjecaj na Europu bio ogroman, naročito na post-ratnu Njemačku.

U borbi za prevlast trebamo istaknuti lidere - s jedne strane tu je Socijal-demokratska stranka Njemačke (SPD) na čijem čelu se tada nalazio Friedrich Ebert, s druge strane imamo Spartakističku ligu, revolucionarnu marksističko-socijalističku organizaciju (članovi iste nazivali su se "spartakisti", a naziv su dobili po rimskom robu Spartaku koji je bio vođa ustanka protiv Rimljana u 73. godini prije Naše ere) koju su vodili Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht.