13. svibnja 1940: Obljetnica "Krvi, znoja i suza" - Zašto je ovaj govor Winstona Churchilla bio povijesna prekretnica, a do nedavno su mu se smijali? I zašto je, iako heroj, potučen na prvim izborima po završetku rata?

Jedna od prvih asocijacija na Drugi svjetski rat svakako je britanski premijer Winston Churchill, a asocijacija na njega je pak njegov poznat "Krv, znoj i suze" govor kojeg je dao na današnji dan, 13. svibnja 1940. Većina ga je čula, barem u skraćenoj verziji. Je li to zaista bio govor koji je promijenio tijek rata i samim time povijesti? Zapravo jest, naročito kada se uzme u obzir kontekst vremena u kojem je dat, ne samo glede samog rata već, možda još i više, situacije unutar Britanije, pa i u samom britanskom parlamentu...

Naime, Churchill je na premijersku funkciju stigao svega nekoliko dana ranije, 10. svibnja 1940. i to nakon što je povjerenje u parlamentu izgubio njegov prethodnik, kolega iz Konzervativne stranke - Neville Chamberlain. Naravno, i na Chamberlaina postoji jasna povijesna asocijacija: Chamberlain, baš kao i njegov prethodnik Stanley Baldwin, vodili su politiku "ugađanja Hitleru", nastojeći ne konfrontirati sve snažnijem usponu nacističkog režima. Štoviše, Baldwin (kao i dobar dio Konzervativne stranke) - na vlasti od 1935. do 1937. - predvidio je Hitlerove osvajačke pohode, no nadao se da bi isti mogli biti usmjereni protiv tadašnjeg SSSR. U razgovoru s jednim parlamentarcem rekao je: "Zar ne bismo mogli okrenuti Hitlera prema Istoku? Napoleon se probio protiv Rusa. Hitler bi mogao napraviti istu stvar".