Druga strana otkrića Amerike: O masovnim zločinima i teroru slavnog Kristofora Kolumba nad Indijancima

12. listopada u više zemalja Zapadne hemisfere obilježava se kao dan Kristofora Kolumba. Toga dana obilježava se otkriće Amerike od strane Europljana 1492. Djeci se u školi u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama zapadne polutke govori o junačkoj pustolovini Kolumba i njegovih Španjolaca koji su otkrili Novi svijet i donijeli zapadnu civilizaciju na drugu stranu Atlantika. Otkriće Amerike u historiografiju i popularnu kulturu ušlo je kao herojski pothvat te se stoga održavaju slavlja tom prigodom. Međutim, svaka priča ima dvije strane.

Premda je španjolsko otkriće Amerike krajem 15. stoljeća uistinu velik istraživački pothvat koji je promijenio Europu i svijet, on je za domoradačko stanovništvo crni dan u povijesti. Možda i najcrniji. U svega nekoliko godina od Kolumbova dolaska u Ameriku, nestalo je nekoliko milijuna Indijanaca zbog terora, ropstva, bolesti, pothranjenosti ili je nemilosrdno ubijeno u ratovima ili kao posljedica represije. Umjesto statusa legende, Kolumbo je zaslužio da zauzme mjesto uz neslavne ličnosti kao što su Džingis-kan, Adolf Hitler i Josif Staljin zato što su njegove politike okrunjene genocidom nad domorodačkim stanovništvom Amerika.