Benzin, inflacija i šok terapija: Kako će se europska zabrana kupnje ruske nafte odraziti na ekonomiju i život u EU?

Europska unija postigla je dogovor oko zabrane uvoza ruske nafte. Charles Michel rekao je da će se uvoz iz Rusije odmah smanjiti za dvije trećine, a do kraja godine smanjit će se za ukupno 90%. Dogovor je očito prošao tek nakon što su članice ponudile Mađarskoj izuzeće jer je ona ranije zaprijetila vetom. Pogledajmo sad kako će se ovaj potez konkretno odraziti po ekonomsku situaciju u Europi.

Za početak moramo spomenuti neke bitne brojke. Europska unija je najveći uvoznik energije na svijetu. Ukupno 60% njenih energetskih potreba se uvozi. Godišnje na to troši oko 350 milijardi eura. Oko 40% plina i 25% nafte uvozi iz Rusije.

Zanimljivo je spomenuti kako je Europa 60-ih i 70-ih godina bila uvelike samodostatna kad je riječ o plinu, odnosno proizvodila je koliko je i trošila. No, do problema je došlo nakon što su se potrošile plinske rezerve u Sjevernom moru, a zbog potresa je Nizozemska morala prekinuti proizvodnju na nekim svojim plinskim poljima.

Već duži niz godina EU smanjuje svoju ovisnost o ugljenu, kako bi se postigli ciljevi zadani na temelju zabrinutosti oko klimatskih promjena. Povrh toga u Europi već dugo vremena traje ambivalentan stav oko nuklearne energije (iako bi ona trebala biti najčišća) - Francuska se dosta oslanja na nuklearnu energiju, ali Njemačka, čini se, planira potpuno odustati (do kraja ove godine gase se njene zadnje tri elektrane).