Maia Sandu, bivša moldavska premijerka i čelnica prozapadne Stranke akcije i solidarnosti (PAS), pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Moldaviji održanih 15. studenoga, s 57,75% glasova. Njezin suparnik Igor Dodon, odlazeći predsjednik i neformalni čelnik proruske Partije socijalista Republike Moldavije (PSRM) osvojio je 42,25% glasova. Odaziv je bio 52,78%, a 15% svih glasačkih listića dolazilo je od gotovo milijun moldavskih glasača koji su emigrirali iz zemlje. Unatoč manjim incidentima (poput pokušaja da se Moldavcima iz Pridnjestrovlja ili Transnistrije blokira pristup biračkim mjestima), čini se da su izbori bili pošteni i prošli bez većih poremećaja. Sandu je ubrzo primila čestitke iz inozemstva, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Iznenađujuće dobar rezultat za Sandu posljedica je prije svega rekordne mobilizacije moldavske dijaspore. Izvan Moldavije (uglavnom u EU, Velikoj Britaniji i SAD-u) na izborima je glasovalo preko 260 000 Moldavaca, a 93% njih podržalo je čelnicu PAS-a. To ukazuje da je četvrtina glasova za Sandu došla iz inozemstva. Interes za glasanje bio je tako velik da su na nekim biračkim mjestima ostali bez glasačkih listića (to je bio slučaj u Londonu i Frankfurtu na Majni), što je dovelo do prosvjeda ljudi koji čekaju da daju svoje glasove. Sandu je također uspjela okupiti glasače u zemlji, jer je odaziv u drugom krugu bio 10 postotnih bodova veći nego u prvom.
Ključ njenog uspjeha bio je umor biračkog tijela s korupcijom koja prevladava u moldavskoj politici i razočaranje Dodonovim predsjedništvom. Činjenica da je Sandu dobila potporu populista Renota Usatîija, karizmatičnog predsjednika 'Naše stranke' koji je popularan među proruskim biračkim tijelom, također je utjecala na njezinu pobjedu. Usatîi, koji je bio vrlo kritičan prema predsjedništvu Dodona, uspio je oduzeti bivšem predsjedniku velik dio podrške u prvom krugu izbora (osvojivši čak 17% glasova). Kao rezultat toga, mnogi od onih koji su u prvom krugu glasovali za Usatîi odlučili su da ne glasaju u drugom krugu ili da glasaju za Sandu. Dodon je izgubio 17% glasova u odnosu na drugi krug izbora 2016., u kojem se također kandidirao protiv Sandu. Njegov je poraz zapečaćen optužbama za korupciju, uključujući snimke skrivenih kamera koje navodno pokazuju kako prima mito od bivšeg oligarha Vlada Plahotniuca; drugi je čimbenik bio njegov neuspjeh u suzbijanju pandemije COVID-19. Moldavija je jedna od najpogođenijih zemalja u Europi, a zdravstvena služba nije se mogla nositi sa sve većim brojem zaraženih ljudi. Dodon također nije uspio osigurati potporu brojne moldavske dijaspore koja živi u Rusiji (procjenjuje se na 500 000 ljudi), koja tradicionalno podržava kandidate koji favoriziraju bližu suradnju s Moskvom. Prema službenim podacima, neš...
Iznenađujuće dobar rezultat za Sandu posljedica je prije svega rekordne mobilizacije moldavske dijaspore. Izvan Moldavije (uglavnom u EU, Velikoj Britaniji i SAD-u) na izborima je glasovalo preko 260 000 Moldavaca, a 93% njih podržalo je čelnicu PAS-a. To ukazuje da je četvrtina glasova za Sandu došla iz inozemstva. Interes za glasanje bio je tako velik da su na nekim biračkim mjestima ostali bez glasačkih listića (to je bio slučaj u Londonu i Frankfurtu na Majni), što je dovelo do prosvjeda ljudi koji čekaju da daju svoje glasove. Sandu je također uspjela okupiti glasače u zemlji, jer je odaziv u drugom krugu bio 10 postotnih bodova veći nego u prvom.
Ključ njenog uspjeha bio je umor biračkog tijela s korupcijom koja prevladava u moldavskoj politici i razočaranje Dodonovim predsjedništvom. Činjenica da je Sandu dobila potporu populista Renota Usatîija, karizmatičnog predsjednika 'Naše stranke' koji je popularan među proruskim biračkim tijelom, također je utjecala na njezinu pobjedu. Usatîi, koji je bio vrlo kritičan prema predsjedništvu Dodona, uspio je oduzeti bivšem predsjedniku velik dio podrške u prvom krugu izbora (osvojivši čak 17% glasova). Kao rezultat toga, mnogi od onih koji su u prvom krugu glasovali za Usatîi odlučili su da ne glasaju u drugom krugu ili da glasaju za Sandu. Dodon je izgubio 17% glasova u odnosu na drugi krug izbora 2016., u kojem se također kandidirao protiv Sandu. Njegov je poraz zapečaćen optužbama za korupciju, uključujući snimke skrivenih kamera koje navodno pokazuju kako prima mito od bivšeg oligarha Vlada Plahotniuca; drugi je čimbenik bio njegov neuspjeh u suzbijanju pandemije COVID-19. Moldavija je jedna od najpogođenijih zemalja u Europi, a zdravstvena služba nije se mogla nositi sa sve većim brojem zaraženih ljudi. Dodon također nije uspio osigurati potporu brojne moldavske dijaspore koja živi u Rusiji (procjenjuje se na 500 000 ljudi), koja tradicionalno podržava kandidate koji favoriziraju bližu suradnju s Moskvom. Prema službenim podacima, neš...
