X
VELIKA AKCIJA: Od zime do zime - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Velika priča: Tko su masoni? (I. dio)

PIŠE:
Objavljeno:

Uvod
Tko su masoni? To pitanje već stoljećima privlači pažnju i golica maštu ljudima, stvarajući različite pro-masonske i anti-masonske teorije o njima. Stroga definicija bi bila da je to 'mistični strogo hijerarhijski pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva, i nadovezuje se na tradiciju zidarsko-klesarsko-graditeljskih cehova'. Masoni su isključivo muško društvo, osnovano na 'najčišćim načelima pobožnosti i vrlina'; ipak, njihovo djelovanje je zabranjeno u mnogim zemljama. Vezani tekst: Velika priča:
Tko su masoni? (II. dio)

Oni ujedno predstavljaju najveće međunarodno tajno društvo na svijetu, s oko 6 milijuna članova, od čega više od 4 milijuna se nalazi u SAD-u gdje čak i javno djeluju. O njihovih idealima i ciljevima te fasciniranošću istih dovoljno govori da su članovi slobodnih zidara ili masona bili Benjamin Franklin, Lafayette, W. Churchill, F.D.Roosevelt, Harry Truman, Lyndon Johnson, Gerald Ford, Salvador Allende, Montesquieu, Voltaire, Goethe, Herder, Walter Scott, Stendhal, Puškin, Mozart, Beethoven, Chagall, Fleming, Ford, Chrysler i mnogi drugi.

Počeci i povijest slobodnog zidarstva
Da bi saznali nešto više o masonima, moramo se vratiti u 14. stoljeće. Sama riječ nastala je još tada, a neki smatraju da je izraz 'free mason' skraćena verzija 'freestone mason' (zidar slobodnog kamenja), a slobodnim se kamenom nazivala vrsta mekanog kamena pogodnog za graviranje i izradu finih dijelova crkava, poput svodova i prozora. Prema tome, zidar slobodnog kamena bio je na znatno višem stupnju graditeljstva od običnog zidara, koji je imao zadaću da od neobrađena kamena pravi blokove.

Međutim, izraz slobodni zidar imao je i druga značenja. Nositelj tog naslova u svakom smislu je bio slobodan čovjek, nije pripadao feudalnom gospodarstvu niti kakvoj državnoj organizaciji. Većina srednjovjekovnih radnika morala je pripadati nekom udruženju što je određivalo njihove dužnosti i status. Staleške udruge (poput prvih sindikata) nisu bile organizirane na razini države. Postojale su u svim gradovima, a predsjedali su im izravno gradonačelnik i gradsko vijeće koji su im dodjeljivali povelje. Slično radnicima, i poslodavci su bili članovi staleških udruga. U Londonu, gdje su zidari stalno zapošljavani na velikim projektima (poput Londonskog mosta), zidari su bili članovi staleške udruge nazvane 'London Masons Company' (Londonska zidarska kompanija). Ipak, posao ih je često odvodio i izvan Londona. U to vrijeme većina stambenih kuća pravljena je od drveta pa su majstori zidari uglavnom zapošljavani za izgradnju katedrala, crkava, samostana i dvoraca feudalne vlastele.

Za razliku od krojača i šivatelja kože, koji su radili u malim radionicama s malo radnika, zidari su bili u velikim skupinama. Pritom ih je činjenica da su bili pokretni razlikovala od ostalih srednjovjekovnih organizacija. Morali su sami sebi tražiti poslove, izrađivati projekte i realizirati ih. Ipak, čini se da su masoni bili članovi Nacionalne skupštine, iako o mjestu i vremenu njezina održavanja postoji vrlo malo podataka.

Masoni su na lokalnoj razini organizirali lože. Bile su to male zgrade kakve i danas nalazimo u blizini gradilišta, u kojima su radnici odmarali i jeli. Riječ loža s vremenom je počela poprimati značenje mjesta na kojem masoni pripremaju svoje radove, a na kraju je postala sinonim svjetske masonerije.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.