U kakvom je stanju njemačka istočna politika danas?

Od lipnja 2018. godine, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas javno je govorio o potrebi redefiniranja njemačke politike prema istočnom susjedstvu Europske unije. To je učinak, između ostalog, kadrovskih promjena u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. To se odnosi i na ograničavanje utjecaja osobnih veza na oblik njemačke politike prema Rusiji, koja je bila važan čimbenik kada je, na primjer, Gerhard Schröder bio kancelar.

Nova europska istočna politika (Neue Europeische Ostpolitik, NEO) obuhvatila bi široko geografsko područje, uzimajući u obzir istočne države članice EU, zapadni Balkan, zemlje Istočnog partnerstva, Rusiju i Srednju Aziju. Suština je, međutim, pokušaj da se odgovori na pitanje kako pomiriti razlike između njemačkih interesa u odnosima sa zemljama Srednje Europe s jedne strane i Rusijom s druge strane.

Njemačka traži političku formulu koja bi pomirila kritiku i suradnju (neophodnu za njemačke vlasti) s Rusijom. Ruska politika prema Ukrajini, navodno djelovanje ruskih specijalnih službi u zemljama EU i NATO-a, kampanje dezinformacija, kibernetički napadi i potpora euroskeptičnim skupinama su pojava koja šteti njemačkoj sigurnosti. Ruske povrede ljudskih prava i ograničenja u radu nevladinih organizacija i dalje su prisutni kao problemi za Njemačku, iako se izvan vladinih tumačenja ovih događaja teško može ući u trag planiranoj ruskoj strategiji prema takvim ciljevima.

Istodobno, Njemačka smatra da je Rusija previše važna da bi opravdala ograničavanje kontakata. Riječ je o ruskoj važnosti za međunarodnu sigurnost, posebice u vezi s njezinim angažmanom na Bliskom istoku, borbom protiv terorizma, ruskim statusom nuklearne sile i stalnim članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a. Rusija je također veliko tržište za njemačku robu u vrijednosti od 25,7 milijardi eura u 2017. (čime je Rusija zauzela 14. mjesto među njemačkim uvoznicima). Njemačke izravne i neizravne investicije u Rusiji u 2016. iznosile su 19,1 milijardu eura, što je 20 posto više nego prethodne godine. Za Njemačku, kao najvećeg europskog potrošača plina, Rusija ostaje važan dobavljač. U 2017. godini uvoz plina u Njemačku iznosio je 53,44 milijarde m3, što je više od bilo koje druge zemlje EU. Plinovod Nord Stream 2 (NS2), podržan od strane njemačke i ruske vlade, omogućio bi još veću razinu uvoza plina.